Kiseli kupus s povrćem i tofuom (GF, V)

Kiseli kupus je neizbježna namirnica jesensko-zimskih tanjura naših krajeva. On je oduvijek bio cijenjen kao lijek te se koristio za mnogobrojna izlječenja i osnaživanje organizma (za probavu, čišćenje jetre, jačanju organizma i sl.). Za razliku od sirovog kupusa, koji je također vrlo zdrav, kiseli kupus je izvorna fermentirana hrana koja je prirodno bogata probiotičkim kulturama. Zahvaljujući tome, kiseli kupus čisti organizam.

Kiseljenje kupusa dio je tradicije i kao takva se ne smije zaboraviti. Uz to, fermentiranje povrća je čin koji donosi brojne dobrobiti našem zdravlju. Fermentacija je proces koji se razvio poradi očuvanja namirnica tj. stvaranja zaliha hrane za period kada je tlo manje plodno (zima). Osim što su radili na načinima očuvanja hrane za hladne dane, naši preci su (intuitivno) znali da je takva hrana izrazito zdrava.

Nadam se da je većina vas svjesna koliko je zdrava probava bitna za očuvanje kvalitetnog stanja organizma. Laički govoreći, ako imamo neredovitu probavu, u našim crijevima se zadržava hrana koja počinje truliti i kao takva uzrokuje nadutost, proljev ili zatvor, bolove i slične fizičke simptome. No dugoročno to znači da naš probavni sustav ne može efikasno koristiti hranjive tvari iz hrane. Osim nemogućnosti apsorpcije hranjivih tvari, naša  crijeva počinju taložiti i toksine. Konzumirajući prerađenu hranu krcatu šećerima osiromašujemo crijevnu floru i “ubijamo” dobre bakterije zadužene za pravilan rad probave. Taloženjem štetnih bakterija i gljivica razvija se platforma za daljnje zdravstvene probleme. O stresu neću ni govoriti 🙂  Sve navedeno proživjela sam i sama te iz prve ruke mogu reći koliko pravilna prehrana doprinosi pravilnom radu probavnog sustava a o posljedicama lošeg rada i disfunkcije bolje da ni ne počnem jer mogu do prekosutra pisati 🙂

Konzumiranjem fermentiranih proizvoda vršimo regeneraciju crijeva jer time dajemo “injekciju” dobrih bakterija. Fermentirana hrana je bogata enzimima koji razgrađuju hranu (zato se kiseli kupus često jede s mesom) te se preporučuje jesti fermentiranu hranu s “teškom hranom” (onom koja je teže probavljiva i masna).

Kiseli kupus sa suhim mesom ili kobasicama jedno je od najtradicionalnijih jela. S obzirom na to da ne jedem meso odlučila sam kiseli kupus pripremiti s dimljenim tofuom i sezonskim povrćem uz dodatak zimskih  začina kao što su cimet i klinčići.

Sastojci (2 osobe):

• šaka kiselog kupusa*
• 100 g dimljenog tofua
• 1 veći batat
• 1/4 manje bundeve (hokaido)
• 4 češnja češnjaka
• 1/2 ljubičastog luka
• maslinovo ulje
• 2 grančice ružmarina
• sol, papar
• 1 žličica cimeta
• po 1/2 žličice đumbira u prahu i mljevenog muškatnog oraščića
• nekoliko klinčića
• 2 žlice tamarija (opcionalno)

*isprike na neodređenoj količini, zaista rijetko kada u kuhanju mjerim koliko čega stavim. Ovime potičem vašu intuiciju u kuhinji 😛

Priprema:

1. Upali pećnicu na 200 stupnjeva.
2. Na manje kockice nareži batat (zadržala sam koru jer sam kupila organski batat. Potrebno je sa spužvicom dobro oprati koru od prljavštine), bundevu i tofu. Češnjak i luk također nareži na manje komade (no ne presitne kako ne bi zagorjeli pri pečenju).
3. U posudu za pečenje (ili pleh) posloži narezano povrće i dodaj ružmarin. Začini sa soli, paprom, đumbirom i muškatnim oraščićem te dodaj maslinovog ulja (otprilike 1 dcl). Sve zajedno rukama dobro izmiješaj (kako bi se začini i ulje rasporedilo ravnomjerno po povrću). Pokrij aluminijskom folijom i stavi peći otprilike 30 minuta (sve dok povrće ne postane mekano).
4. U međuvremenu, dok se povrće peče, kratko prokuhaj kiseli kupus s cimetom i klinčićima (samo dok ne zakuha voda). Procijedi (sačuvaj vodu) i dodaj tofu (i tamarija ako želiš). Promiješaj i pusti da odstoji sve dok se povrće u pećnici ne speče.
5. Kada je povrće pečeno, makni foliju i dodaj kupus s tofuom. Sve zajedno dobro promiješaj i dodaj malo  vode u kojoj se kupus kuhao.
6. Vrati u pećnicu na još 10-ak minuta (bez folije ovaj put).

U slast! 🙂