Pirov beskvasni kruh sa sjemenkama konoplje i sezama (V)

Kruh je dio naše svakodnevice. Uvukao se u svaku poru naše prehrane toliko duboko da većina ne može zamisliti dan bez kruha.

Kruh i mlijeko, uz novine, čine jutarnji ritual kupnje velike većine ljudi. A kako i neće kada je ukusan i mirisan, a još kada je topao… Postoje i oni koji ga jedu uz paštu ili uz juhu. Ne čudi što je kruh sveprisutan kada ga je vrlo lako nositi sa sobom zbog njegove kompaktnosti i ne kvarljivosti, a odgovara i slanim i slatkim jelima. 

Kultura konzumiranja kruha potječe još iz antičkih vremena kada se radio od pšenice i ječma, bez kvasca, što je zapravo predstavljalo svojevrsnu pogaču. Dodavale su se svakojake sjemenke i pekao se na užarenom kamenju. Gotovo svaki dio zemaljske kugle ima svoju inačicu flat bread-a iliti pogače. To je vrsta kruha prije otkrića kvasca koji služi za “napuhavanje” odnosno podizanje i mekoću tijesta. Za vrijeme starog Egipta “otkrila” se sposobnost kvasca da tijesto za kruh učini većim i laganijim. U počecima pripravljanja kruha, žitarice su bile ručno mljevene što je bila svojevrsna preteča današnjem rustikalnom kruhu punog zrna. U Mezopotamiji se razvila tehnologija mljevenja zrna u sitno brašno. Spajajući dvije okrugle kamene ploče, koje su neprestano vrtjele životinje ili robovi, dobio se ručni “stroj” za sitno mljevenje zrna koje i danas možemo vidjeti po selima kao ostaci starih vremena i preteče industrijskog mljevenja zrna u brašno. 

Uskoro je fino mljeveno zrno žitarica postalo statusni simbol. Svi su htjeli jesti bijeli kruh koji bi ih pozicionirao u više klase društva, dok je crni kruh (najčešće raženi) bio za one na dnu društvene ljestvice – zatvorenike. Osim statusa, kruh je pridonosio i ukupnoj energiji i snazi kroz svoje bogatstvo ugljikohidrata. Zanimljivo je kako je Hipokrat već tada upozoravao što treba jesti, te kako nije isto jedemo li crni ili bijeli kruh. Izgleda da nitko nije slušao njegova upozorenja već su svi, naročito robovi, naveliko pekli kruh kako bi dobili što više energije. Budući da se život od prije tisuću i više godina gotovo u potpunosti razlikuje od današnjeg, sjedilačkog, trebali bi unositi manje kruha jer je i potrošnja energije smanjena. 

S vremenom popularnost bijelog kruha i dalje je na snazi, no potražnja za rustikalnim kruhom prepunim cjelovitih žitarica sve više raste. Bijeli kruh pokazao je svoje brojne nedostatke odnosno nepovoljni utjecaj na probavu. Stoga su ljudi sve češće izloženi celijakiji ili drugim bolestima vezanima uz konzumiranje glutena (i kvasca). U raznim pekarama kojima obiluje naša zemlja najčešće se podvaljuju svakakve boje u “crni” kruh te takav nije ni približno zdravija varijanta običnog, bijelog. 

Iako ne postoji potpuna preslika bijelog kruha u zdravu varijantu, postoji zdrava varijanta koja može beskompromisno parirati bijelom. Recept za kruh koji donosim je bez kvasca, bez bijelog brašna i bez laktoze. On nije toliko lagan (fizički) kao bijeli kruh, ali je lagan za probavu i zasitan. Sastoji se od vrlo malo sastojaka i potrebno je svega nekoliko minuta da se zamijesi. 

Pirov kruh (jedna štruca):

• 500 g pirovog brašna (integralnog)
• 400 ml Donata ili neke druge mineralne vode 
• 1 žličica sode bikarbone
• 1 žlica ulja (koristila sam sezamovo)
• 1 žličica soli (+/- ovisno o ukusu)
• 1 žlica sjemenki sezama
• 1 žlica sjemenki konoplje
• 1 žličica suhog vlasca
• 1 žličica suhog kopra

Priprema:

Staviti grijati pećnicu na 180 stupnjeva i namastiti kalup za kruh. Dobro umijesiti tijesto od navedenih sastojaka (prvo pomiješati suhe sastojke zatim lagano dodavati mineralnu vodu). Prebaciti tijesto u kalup i staviti peći otprilike 60 minuta (ovisi o pećnici) na 180 stupnjeva. Pred kraj pečenja provjeriti s čačkalicom ili nožem je li tijesto unutra pečeno (klasična provjera – ako izađe suha čačkalica ili nož – pečeno je). Kada je kruh pečen izvaditi ga iz kalupa i zamotati u suhu krpu. 

Ne očekujte da ćete dobiti klasičan pufasti bijeli kruh jer nećete. Dobiti ćete hrskavu koricu, zasitnu sredinu i bogatstvo okusa. Ovaj kruh je idealan za one koji ne konzumiraju bijelo brašno i kvasac, za vegane/vegetarijance ili one koji se bore protiv gljivice Candide. Uz dodatak sjemenki konoplje i sezama koji će te obogatiti fitonutrijentima, vitaminima i mineralima, ovaj kruh je prava nutritivna bombica (u pozitivnom smislu 🙂 ).

 U slast! 🙂