Drvo života – svemogući KOKOS (GF, V)

Mišljenja sam da kokos ili voliš ili ne voliš. Nema tu volim ga umjereno, samo da ga je posipano ili slično. Ja spadam u kategoriju obožavatelja kokosa.

Nije ni čudo što su mi raffaello i bounty bile najbolje čokoladice dok sam tamanila tu vrstu nezdravog slatkog. Kokos se nalazi u 90 posto zdravih recepata (ok, bubam da je 90 posto, ali u skoro svim receptima naići ćeš na kokos). Kokos se koristi u kremama, u “biskvitu”, u tekućem obliku (mlijeko, krema od kokosa..), u šlag obliku (napravljen od kreme od kokosa), u zrnatom obliku, u komadastom obliku (najčešće svježi) i u čips izdanju. Znaš li da postoji i kokosov šećer? Jedino što mi nikako ne odgovara je voda od kokosa (barem onu koju sam probala, iz onih tetrapaka). E to mi je pak nešto nespojivo s okusom kokosa i meni osobno nikako ne odgovara. Ipak mislim da trebam otići u tu, recimo, Polineziju i probati piti kokosovu vodu direktno iz kokosa, zar ne?

Kokosov orah vrlo je pristupačan diljem svijeta. Kod nas košta oko 5, 6  kuna (!) i cjenovno je turbo pristupačan i u osušenim oblicima, ali i u tekućim. Na žalost kod nas (u Hrvatskoj) nisam pronašla svježi kokos (onaj koji dobiješ kada razbiješ tvrdu koru) za kupiti, dok se u Italiji prodaje narezani na komadiće uz ostale voćne salate. Finog je, osvježavajućeg okusa i osjetiš kako ti hidratizira organizam dok jedeš tu sirovu “grickalicu”. Enivej, kokos je osim finog okusa i širitelj dobrih energija jer jedući ga imaš osjećaj da si u nekim tropskim krajevima. Zamišljaš se na pješčanoj plaži da ispijaš direktno iz kokosovog oraha (opet ja s mojim snovima..). Back to reality, idem malo dosađivati s onime što mene uvijek zanima – odakle dolazi, što je to, tko ga je prvi jeo, kako se koristi, nutritivna svojstva itd… 🙂

Tropsko i suptropsko područje prirodno je stanište biljke. Točno podrijetlo stabla kokosa je nepoznato. Mnogi istraživači pretpostavljaju da je to Malezija, dok drugi smatraju da je to Južna Amerika. Zahvaljujući pomorcima i mogućnosti plutanja kokosovog oraha morskim vodama, on se naveliko raširio u mnoge zemlje. Tako danas raste u više od 70 zemalja diljem svijeta. Najviše ih se uzgaja u Indiji, Indoneziji, Šri Lanci, Filipinima i Maldivima. Naziv coconut datira iz 16. stoljeća a potječe od španjolske i portugalske riječi coco, što znači “majmunska glava”, jer postoji lagana sličnost kokosovog oraha s ljudskom ili majmunskom glavom – zbog tri udubine na kokosovom orahu. Isto tako grčka riječ coco značila je zrno, plod.

Postoje naravno i brojne legende od kojih je najzanimljivija ona o neostvarenoj ljubavi prelijepe kćeri poglavice imenom Hina i siromašnog i neuglednog mladića Aala. Od tuge što nije mogao živjeti bez svoje ljubljene, mladić je umro. Hina je svojim suzama natapala grob svoga prevoljenoga Aala, te je iz groba izašlo tanko, vitko i visoko drvo koje je nadišlo ostalo raslinje. Kokosov orah dobio je Aalov lik kako bi ga Hina mogla gledati a danas ga i svi mi možemo gledati. Tri točke na kokosovom orahu predstavljaju oči i usta nesretnog Aala.

Kokosova palma se naziva drvom života, o čemu preostale legende govore. Drvo života zato što, osim što se od ploda kokosove palme možemo kvalitetno najesti i napiti, njezina sirovina služi i za proizvodnju odjeće, građevinskog materijala itd… Zanimljivo je kako je sjeme nepropusno čak i za morsku vodu i može plutati. Kada jednom dođe u doticaj s tlom, ono će isklijati. Do trenutka “spajanja” sa zemljom, klice se hrane same sa sobom 😀 Dakle, bijelo meso i kokosova voda proizvode život – ukratko! 

Plod kokosovog oraha može se koristiti za slana i slatka jela. Mnogi recepti diljem svijeta sadrže kokos kao dio ili glavni sastojak – većinom je tu riječ o istočnjačkim kuhinjama, dok se zapadnjačke služe kokosom samo u slatkim varijantama. Kokos se može jesti kroz različite faze sazrijevanja. Kozmetička industrija također se oplemenila dobrobitima ove biljke.

Kokos je poznat da sadrži mnogo kvalitetnih nutrijenata. Obiluje vitaminima i mineralima te sadrži brojna korisna i iscjeljujuća svojstva. Kokosovo ulje se koristi u tradicionalnoj i modernoj medicini, posebice kod stanovnika Pacifika i Azije. Otočani kokosovo ulje smatraju lijekom za sve bolesti. U modernoj se medicini koristi za liječenje širokih spektra bolesti, od virusa, herpesa, hepatitisa C do prehlada, kašlja, bronhitisa, tuberkuloze i sl. Također se kokosovo ulje može koristiti umjesto paste za zube gdje se ujutro stavlja žličica ulja u usta i mućka se pet, deset minuta i zatim se ispljune. Mogla bih do sutra nabrajati što se sve može s kokosom i njegovim produktima, te što radi našem organizmu. Evo, još samo nekoliko crtica o dobrobitima:

• kokos je afrodizijak
• kokosovo mlijeko i meso vraćaju energiju i jačaju fizičko stanje tijela; pomlađuje ga i poboljšava vid
• kokosovo ulje jača kosu
• ulje i mlijeko hidratiziraju i omekšavaju kožu; peglaju bore
• opušta mišiće
• pumpaju imunitet i povećavaju otpornost tijela na različite infekcije
• kokosovo meso normalizira kolesterol
• zacjeljuje rane
• štiti tijelo od UV zračenja
• normalizira probavu ….

Ukratko – jedi kokos! 🙂

Kokos koristim na dnevnoj bazi, najčešće ubacujem kokosovo brašno ili čips u smoothije ili radim šlag od kokosove kreme ili pijem kokosovo mlijeko ili koristim kokosovo ulje u kuhanju i pripremi slastica. Koristim ga gotovo svugdje. Pa čak i u kozmetičke svrhe – stavljam kokosovo ulje na kosu i lice.

Donosim tri kratka recepta koja većinski uključuju kokos. Sva tri su u slatke varijante korištenja kokosa i riječ je o veganskim receptima bez laktoze i glutena.

1. KKA kuglice 

Treba ti:

• avokado
• dva kivija
• 10 žlica kokosovih pahuljica
• žlica kokosovog ulja
• zaslađivača po želji
• čokoladna glazura (ukoliko to želiš) – od kakao maslaca, kakao praha i zaslađivača

Sve sastojke stavi u blender (avokado i kivi oguli, naravno) i izblendaj dok ne dobiješ finu, ne ljepljivu smjesu. Ako ti se čini da je smjesa preljepljiva, stavi na par minuta u zamrzivač kako bi se stisnulo kokosovo ulje i omogućilo lakše oblikovanje kuglica. Kada si oblikovao/la kuglice, spremne su za utapanje u čokoladnu glazuru. Kada je i taj dio završen, stavi kuglice u frižider na sat vremena kako bi se dodatno stisnule zajedno s glazurom.

2. Zdravi Bounty 

Ovo nije onaj klasičan, nezdravi bounty kojeg sam uvijek obožavala. Ovo je zdravija varijanta koju sam pritom i zaledila kako bi se dobio sladoled bounty, no to ne moraš napraviti ako želiš mekše čokoladice.

• 100 g kokosovih pahuljica
• dvije žlice kokosovog mlijeka
• žlica agavinog sirupa (količina ovisi o slatkom zubu)
• žlica kokosovog ulja

Za glazuru sam koristila:

• kakao prah
• kokosovo ulje
• aroma vanilije
• agavinog sirupa

Sve sastojke (za kokos bazu) izblendaj što je više, bolje, jače moguće. Stavi na nekoliko minuta u zamrzivač kako bi se lakše oblikovale čokoladice. Za to vrijeme napravi glazuru na pari. Izvadi smjesu i počni oblikovati kokos smjesu u oblike koje želiš. Zatim ih uvaljaj u čokoladno-kokosastu glazuru i postavi na papir za pečenje. Zatim pripremljene čokoladice stavi u zamrzivač ili frižider  – ovisno što želiš jesti 🙂

3. Orašaste košarice

Za kraj, još jedan turbo jednostavni recept. Moram podijeliti s tobom moju nesreću pri traženju kokosova mlijeka. Naime, teško je u Rijeci pronaći kvalitetnu konzervu kokosovog mlijeka / kreme od koje će se moći napraviti dobar šlag od kokosa. Treba vrlo pažljivo čitati što piše na etiketi i izbjegavati kojekakve E sastojke kojima nije mjesto s kokosom.

Baza:

• 100 g indijskih oraščića (namočenih preko noći ili u kipućoj vodi 30ak minuta prije korištenja)
• 100 g badema
• dvije datulje otkoštene
• dvije žlice (ovisno o tipu zaslađivača – moraš probati smjesu dok je radiš!) zaslađivača (koristila sam med ovaj put)
• žlica kokosovog ulja

Punjenje:

• šlag od kokosove kreme ( napraviš ga tako da konzervu kokosovog mlijeka zalediš i sat vremena prije konzumiranja izvadiš iz zamrzivača i staviš u frižier. Konzervu okreni naopako od onoga kako je stajala u frižideru i otvori. Tekućinu koja je ostala izbaci i spremi, dok će ti za šlag trebati samo preostala krema. Kremu miksaj i prije samog kraja, kada se već formirao šlag, dodaj zaslađivača i vanilinog ekstrakta / štapića po želji.
• voće (borovnice, ananas, jagode, maline, mango…)

Navedene sastojke za bazu košarica stavi u mikser/blender i miksaj dok ne dobiješ smjesu koju možeš lako oblikovati (pomalo ljepljiva). Zbog lakšeg kasnijeg vađenja košarica, u kalupe stavi papir za pečenje. Zatim dobro utisni smjesu u kalupe. Stavi na pola sata do sat vremena u frižider da se kalupići stisnu. Zatim napravi šlag i napuni košarice dodajući voće na vrh. I to je to. Jednostavnije ne može 🙂

U slast! 🙂