Priznajem to javno, postala sam ovisna o bananama. Svjesna sam postala toga nakon što sam primjetila da je jedem svaki dan, ako ne i dvije dnevno. Ovo voće uvuklo se u moju dnevnu prehrambenu rutinu.
Ako je ne jedem kao međuobrok (u obliku guljenja i direktnog ubacivanja u kljun), jedem ju u raznim smoothiejima, shake-ovima ili mi posluži kao baza za sladoled. U svakom slučaju, banana je ili temelj ili sastojak većine mojih obroka. Iz tog razloga, zapitala sam se je li banana uopće zdrava u tolikim količinama? Što će mi biti ako pojedem bananu dnevno (ili čak i više)? Što je banana? Odakle to divno tropsko, mekano voće u mom blenderu? Jeste li znali da postoji 1000 podvrsta banana podijeljenih u 50 grupa?
Ovo je priča o banani 🙂
Ukoliko ste putovali i pritom obišli lokalne tržnice, mogli ste primjetiti kako se banana nalazi na svakoj tržnici. Ona je dio klasične kulise voća u svim krajevima svijeta. Kraljica voća.
Odakle dolazi?
Banana svoje podrijetlo vuče iz Jugoistočne Azije (prašume Malazije, Indonezije i Filipina). Prvi zapisi, na Sanskritu, o banani datiraju iz 500 g.pr.Kr. Postoji i veliki broj hortikulturaša koji bananu smatra prvim voćem svijeta, odnosno banana je prvo voće koje su “kultivirali” ljudi. “Divlja” banana potpuno je drugačija od ove današnje slasne banane: ona je veličine palca. Meso je tvrdo a u unutrašnjosti su tvrde sjemenke (ukoliko vas zanima povijesti banane, možešte ju pročitati TU 🙂 )
No, netko je pronašao mutiranu verziju, bez sjemenja, prije otprilike 10,000 godina. Od tada započinje dominacija svijetom od strane banane. Krajem 14. stoljeća banana postaje internacionalno raširena i popularna. Najpoznatija banana je Cavendish podvrsta koja se nalazi u većini dućana i tržnica diljem svijeta (Cavendish je bio gospon Britanac koji je svoj hobi prema uzgoju banana dogurao toliko daleko da su “njegove” banane postale svjetski najpoznatija podvrsta).
Banana uspijeva u svim tropskim područjima, od Kariba, Indije do Afrike. Današnje ime banana dali su Afrikanci -> riječ banana izvedenica je arapske riječi “banan” što znači prst. Iako se smatra da je banana stablo, ona je zapravo biljka i mnogi ju koriste kao ukrasnu, vrtnu ili sobnu, biljku. Imala sam je i ja u vrtu jedno vrijeme i nenormalno se širila, što mom tati nije bilo od volje pa ju je sasjekao 🙁
Popularnost banana doista je začuđujuća s obzirom da je to voće (kao i većina drugih) koje se zaista brzo kvari, a uspijeva jedino u tropskim područjima. Dok dođe iz tropskih krajeva mora se zalediti. Sve to dugačak je proces koji banana doista stoički podnosi i pronalazi kupce diljem svijeta za vrlo male novce. Postoji zanimljiva priča koja stoji iza ponuda banana po niskoj cijeni:
“In 1876, a merchant seaman called Lorenzo Dow Baker had been looking for gold in Venezuela,” Koeppel says. “He didn’t find any. On his way back, in a desperate attempt to salvage something from his voyage, he picked up a cargo of bananas, and with good luck and following wind, got them to Philadelphia before they went off.” Back home in the States, he joined forces with a man called Andrew Preston, and the pair of them founded a company called Boston Fruit.
Preston had a plan. His strategy was: bananas have to be half the price of apples. “To do that, the banana had to be turned from an agricultural product to an industrial one,” Koeppel says. “Don’t think of banana plantations as farms; think of them as factories, factories with just one product.” Boston Fruit, and its successors – the company joined forces with various others to become first United Fruit, and eventually Chiquita, the giant that has now merged with Fyffes – was the McDonald’s of its day.(izvor/source)
Eto, bananu možemo nazvati i prvim fast food-om ali, naravno, zdravije varijante 🙂 Rekla bih da je upravo zato banana vrlo popularna. Model Boston Fruit-a (cijena) + praktičnost banane (ne moraš ju prati, oguliš i pojedeš) bili su ključni za uspjeh ovoga voća diljem svijeta. Kako to biva, zbog niske cijene morali su “platiti” (i još plaćaju) radnici na plantažama.
Marketing koji je pratio početke “proboja” banane u Americi i Europi bio je u problemima zbog samog oblika voća. Naime, banana se smatrala riskantnom po žene 🙂 Iz tog razloga nastale su brojne kartoline koje prikazuju dame kako drže banane u sugestivnim pozama 🙂
Velikoj većini nas neugodno je dok jedemo bananu u javnosti, no zanimljivo je da je oblik banane, savršeno prilagođen ljudskoj ruci, nastao upravo ljudskom rukom, odnosno dugogodišnjim selektivnim uzgojem i kontroliranim množenjem.
Kako se banana koristi?
Osim klasičnog korištenja banana (kao slatko voće), banana se koristi i u slanim jelima. Za to postoji i posebna vrsta banane – plantain (banana za pečenje). Još sam pronašla i neke vrste koje su odlične za sladolede i sl.
A ovako se pravilno guli kora:
Nutritivnost banane
S obzirom da je jedem svakodnevno, zanimalo me od čega je banana sačinjena. Sastojci banane su fruktoza i glukoza, karoteni, kalij, vitamin B-kompleks, pektin, jabučna kiselina i još svašta lijepoga. Ono što je stvarno super, a što očito moje tijelo prepoznaje kada imam toliku potrebu jesti banane, je to što one sadrže triptofan, aminokiselinu koju tijelo pretvara u popularan serotonin a on je, kao što nam je svima poznato, recept za opuštanje, poboljšanje raspoloženja i sreću 🙂 Od malena se sjećam da su mi govorili moji ukućani kako moram jesti bananu jer ima kalija. I imali su pravo jer je kalij važan za kontrakticiju mišića i pravilan rad živčanog stava.
I za kraj, koliko banana dnevno možemo pojesti? – zavisi koliko vitamina i minerala tvoje tijelo može podnijeti! U principu, one banana per day keeps the doctor away 🙂
Nakon što sam si proučila kako nije loše pojesti bananu dnevno sada s još većim guštom mogu uživati u svim mogućim desertima, smoothiejima i ostalim čudesima koje dnevno tamanim a koji se temelje na banani.
Banana i jagode <3
Ili si više čokoladni tip ?
U slast! 🙂